16. decembar 2019.

Josip Guć Cjelovit (bio)etički pristup ne-ljudskim živim bićima

Institut za filozofiju i društvenu teoriju, sala na IV spratu u 12 časova

Prve moderne etičke refleksije koje su uključivale moralni obzir spram ne-ljudskih živih bića koncentrirale su se prvenstveno na pitanje životinjske patnje te najčešće nisu pružale uvid u svu širinu fenomena koji se vežu uz ovu problematiku. No značajnije proširenje etičke refleksije, usprkos nekim važnim doprinosima, nije nastupilo ni u suvremenim koncepcijama. Etika je tako ostala u
okvirima vlastitih uskih kategorija, najčešće zanemarujući društveno-ekonomski, ideološki i kulturni kontekst, koji nisu nimalo irelevantni u pokušaju odgovornog usmjeravanja naše volje i radnji spram ne-ljudskih bića. Etička refleksija općenito ne bi smjela zanemarivati različite znanstvene i izvan-znanstvene doprinose razmatranju ovog problema, što se adekvatno izrazilo u okviru koncepta integrativne bioetike.

S obzirom na navedeno, u ovom ću predavanju ocrtati kako bi trebao izgledati cjelovit moralni obzir spram živih bića. Temeljni etički pojam (koji istovremeno zahtijeva dijalog s različitim znanstvenim i ne-znanstvenim perspektivama) kojim ću pokušati utemeljiti ovakav pristup bit će ‘samoostvarivanje’, a on se prvenstveno oslanja na filozofijsku biologiju Hansa Jonasa. Posebno ću se osvrnuti na važnost preispitivanja moralnog subjekta, tj. determinanti koje osujećuju njegovu autonomiju, a time vode neogovornom pristupu svim živim bićima. Upravo se u iznalaženju načina otklanjanja ovih determinanti pokazuje da ovakvo širenje moralne problematike izvan okvira tradicionalne etike zahtijeva od bioetike da misli »izvan kutije«, tj. da misli utopijski.

Josip Guć je asistent u Centru za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i doktorand filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Primarno se bavi bioetikom, a unutar nje etičkim utemeljenjem moralnog obzira spram ne-ljudskih živih bića te suodnosom kulture i prirode. Trenutno izrađuje doktorsku disertaciju pod naslovom Poticaji za bioetičko promišljanje odnosa kulture i prirode u djelu Nikole Viskovića pod mentorstvom Hrvoja Jurića, a s njime uređuje i zbornik Nikola Visković: pravo – politika – bioetika. Sudjeluje u organizaciji i izlaže na mnogim konferencijama te objavljuje znanstvene radove u časopisima i zbornicima. Trenutno sudjeluje u međunarodnom bioetičko-obrazovnom projektu BEAGLE: Bioethical Education and Attitude Guidance for Living Environment (Erasmus+, K2). Član je Kluba mladih urednika Filozofskih istraživanja, Hrvatskog bioetičkog društva i Hrvatskog filozofskog društva te obnaša dužnost voditelja Splitskog filozofskog kruga (podružnice Hrvatskog filozofskog društva).

Posted in Некатегоризовано